Tko ne umije životom napučiti svoju samoću,
neće ni usred užurbanog mnoštva znati ostati sam.
C.Baudelaire
Davno sam slikama kao tragovima pospremila poglede pariških dana. U sigurnosti tišine, čuvale su moje osjećaje, mirise i okuse za jedno vrijeme sjećanja kada će ga ispuniti, kada će zaboravljeni pogledi ponovo oživjeti i snagom slika, u vremenu za to izabranom, pričati svoju priču.
Dugo su vremena šutnjom samo meni pričale zaustavljene trenutke. Ali…….