Oblikovanje prije rođenja

4 sij.

„Još nerođeno dijete doslovno se
kupa u majčinom glasu.“
Ludwig Janus*

Vrijeme početka.
Početak neke godine, nekog vremena, nekog  života.

Nedavno pročitani članak autorice Katharine Kramer, zanimljivo naslovljen: “Doživljajni prostor u majčinoj utrobi”, po tko zna koji put izazvao je u meni divljenje prema čudu stvaranja života i novim spoznajama koje otkrivaju na koji način prvo ljudsko prebivalište oblikuje  njegovo kasnije življenje.

Svi znamo da se roditelji iščekivanjem pripremaju za dolazak djeteta, ali znamo li kako se  još nerođena djeca pripremaju za svijet koji ih očekuje?
Vjerojatno se sjećate utišavanja glasova ukućana da se usnulo novorođenče ne probudi? Zbog čega? Iz kojeg je svijeta došlo? Zar je došlo iz svijeta tišine?

Jesmo li razmišljali o tome da još nerođeno dijete zapravo raste u svijetu prepunom raznolikih zvukova?
Sluhom kojeg koristi već početkom drugog tromjesečja razvoja osluškuje sve što se oko njega događa, osluškuje mnoštvo zvukova koje nudi majčino tijelo. Čuje otkucaje srca, žuborenje krvi i šuštanje zraka u plućima. Kada su ti zvukovi pravilni, smireni i harmonični ono ih doživljava kao zaštićujuće, kao one koji umiruju i daju sigurnost. Iako njihova glasnoća odgovara glasnoći razgovora skupine ljudi to ne samo da mu ne smeta već ga priprema na “buku”  vanjskog svijeta kada se s njim suoči. Zato novorođenčad može sasvim mirno spavati dok ukućani pričaju.

Majčin glas je najdojmljiviji zvuk koji se razliježe njenim kostima (koje djeluju kao pojačalo) i koji izravno ulazi u djetetovo uho. Urezuje mu se u pamćenje i ono ga već nakon rođenja prepoznaje i razlikuje od glasa nepoznate osobe.

Međutim, majčin glas i harmonija njenih tjelesnih zvukova ovisi o njenom raspoloženju (kao što je to uvijek u životu) i u majčinoj utrobi dijete to jasno osjeća svojim tijelom.
Kada je majka zadovoljna, raspoložena, kada pjeva (nije bitno pjevuši li u ritmu rocka ili Mozarta, bitan je osjećaj), njena trbušna stijenka se opušta pa dijete osjeća udobnost i ugodu. Ako je majka često nezadovoljna,  njeni tjelesni zvukovi postaju disharmonični, stijenka trbuha se stvrdnjava i dijete se osjeća stiješnjeno i neudobno.  To pokazuje kako osjećaj zadovoljstva/nezadovoljstva majke ima jasne organske posljedice koje se prenose na dijete stvarajući njegov osjećaj zadovoljstva/nezadovoljstva koji se pamti.
Dijete koje je doživljavalo smirenje i ugodu slušajući majčine otkucaje srca, prestat će plakati kada mu se oni reproduciraju.Moramo priznati da je to zaista dojmljivo otkriće.

Ono što najnepovoljnije djeluje na dijete i na njegov kasniji razvoj je majčina napetost kada je jaka i dugotrajna. Napetost  uz nezadovoljstvo čini da djetetu preko pupčane vrpce u tijelo dospijeva veća količina hormona stresa što  može izazvati kognitivne probleme ili poremećaje poput ADHA-a. Malo stresa za dijete neće imati negativne učinke.

Zapravo, kao što je istaknuo G.Hunter i što je dobro zapamtiti: „Nije odlučujuće to što majka tijekom trudnoće čini, nego zadovoljstvo koje pri tome  osjeća. Ono se prenosi na pomladak.“

Ludwig Janus- stručnjak za prenatalnu psihologiju u Heidelbergu.

Oglasi

4 komentara to “Oblikovanje prije rođenja”

  1. astrodrom 7. siječnja 2011. u 7:47 pm #

    Odličan tekst, još sam dobila par informacija koje nisam znala mada sam čula već ranije za prenatalnu fazu i to kroz astrologiju. U astrologiji odnosno u natalnoj karti dvanaesto, posljednje polje predstavlja tu prenatalnu fazu. Jednom sam držala radionicu na tu temu i doista smo došli do nevjerojatnih informacija, puno je toga izašlo na površinu, posebno što smo nakon toga nastavili s fazama razvoja od oralne, analne, edipske/elektrine i tako dalje…

    • Agnes 10. siječnja 2011. u 9:38 am #

      Zanimljivo,ti si dobila par novih informacija u postu, a ja u tvom komentaru. Nastavljamo učiti…

  2. slakal 8. siječnja 2011. u 7:00 pm #

    Cijeli razvoj djeteta me fascinirao. Kako sam to prošla dvaput, usavršavala sam svoje senzore.Drugi put sam bila puno opuštenija i mirnija, pa je i drugo dijete puno smirenije i koncentriranije.
    Prvo dijete je nekako previše osjećalo moje strahove i nepoznanice, ali mi je glas odmah prepoznalo: zavoljele smo se na prvi pogled. Gledale smo se cijelu prvu noć. Zadovoljstvo koje ispuni majku dok promatra i priča svojoj bebi se teško može riječima opisati.

    • Agnes 10. siječnja 2011. u 9:54 am #

      Ako se ponekad i žalimo kao žene da nam je teško jer imamo sto uloga, ipak smo blagoslovljene osjećajem ispunjenosti i divljenja prema tom malom biću koje nas u trenu čini velikom mamom, osjećaju koji se zaista ne može riječima opisati.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: